Bolest ili ozljeda mogu privremeno onemogućiti zaposlenika da obavlja svoj posao. U tom slučaju liječnik može utvrditi privremenu nesposobnost ili spriječenost za rad, koja se u svakodnevnom govoru najčešće naziva bolovanjem.

Tko otvara bolovanje, kada morate obavijestiti poslodavca, koliko iznosi naknada plaće i smijete li tijekom bolovanja putovati ili obavljati druge aktivnosti? Donosimo pregled najvažnijih prava i obveza zaposlenih u Hrvatskoj.

Članak je ažuriran u rujnu 2026. godine.

Što je bolovanje?

Bolovanje je opravdana privremena odsutnost s posla tijekom koje zaposlenik zbog zdravstvenih ili drugih zakonom propisanih razloga ne može obavljati svoj posao.

Privremena nesposobnost ili spriječenost za rad može se utvrditi zbog:

• bolesti ili ozljede,
• liječenja ili medicinskog pregleda koji se ne može obaviti izvan radnog vremena,
• liječenja u zdravstvenoj ustanovi,
• priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
• bolesti i komplikacija povezanih s trudnoćom i porodom,
• izolacije,
• njege oboljelog člana uže obitelji,
• pratnje osigurane osobe na liječenje ili liječnički pregled,
• transplantacije tkiva ili organa u korist druge osigurane osobe te
• drugih okolnosti propisanih zakonom.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja uređuju Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o radu, pripadajući pravilnici, kolektivni ugovori i drugi primjenjivi akti.

Što trebate učiniti kada se razbolite?

Ako zbog bolesti ili ozljede ne možete doći na posao, o tome trebate što prije obavijestiti poslodavca i javiti se svom izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite.

Prema Zakonu o radu, radnik je dužan poslodavca što prije obavijestiti o privremenoj nesposobnosti za rad. Također mu je najkasnije u roku od tri dana dužan dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti i njezinu očekivanom trajanju.

Ako zaposlenik zbog opravdanog razloga nije mogao ispuniti tu obvezu u navedenom roku, mora to učiniti što prije, odnosno u roku od tri dana od prestanka razloga koji ga je u tome sprječavao.

U praksi trebate poštovati i način prijave odsutnosti koji je propisan pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili internim pravilima poslodavca. To može biti telefonska obavijest nadređenoj osobi, poruka odjelu ljudskih resursa ili druga unaprijed određena procedura.

Tko otvara i zaključuje bolovanje?

Početak i trajanje privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, ovisno o:

• zdravstvenom stanju osiguranika,
• medicinskoj indikaciji,
• vrsti bolesti ili ozljede i
• zahtjevima radnog mjesta koje zaposlenik obavlja.

Liječnik određuje i datum prestanka bolovanja, odnosno dan od kojeg je osiguranik ponovno sposoban za rad.

Trajanje bolovanja nije automatski ograničeno na 42 dana. Broj od 42 dana prvenstveno je važan za utvrđivanje tko snosi trošak naknade kod uobičajene bolesti ili ozljede. Bolovanje može trajati i dulje ako za to postoje medicinski opravdani razlozi.

Ako privremena nesposobnost zbog iste dijagnoze traje neprekidno 12 mjeseci, osiguranik se upućuje na ocjenu radne sposobnosti u skladu s propisanim postupkom.

Više informacija dostupno je na službenoj stranici HZZO-a o privremenoj nesposobnosti za rad.

Što ako se ne slažete s odlukom liječnika?

Ako izabrani liječnik:

• ne utvrdi bolovanje,
• zaključi bolovanje,
• promijeni dijagnozu tijekom bolovanja ili
• donese drugu odluku s kojom se ne slažete,

možete od HZZO-a zatražiti donošenje pisanog rješenja u upravnom postupku.

Prije donošenja rješenja pribavlja se nalaz, mišljenje i ocjena liječničkog povjerenstva HZZO-a, koje mora pregledati osiguranika. Zahtjev se rješava po hitnom postupku.

Ako smatrate da je bolovanje zaključeno prerano, važno je reagirati odmah i zatražiti informacije u nadležnom regionalnom uredu ili područnoj službi HZZO-a.

Tko plaća naknadu tijekom bolovanja?

Kod bolovanja zbog uobičajene bolesti ili ozljede prvih 42 dana naknadu plaće u pravilu obračunava i isplaćuje poslodavac na svoj teret.

Od 43. dana naknadu zaposleniku i dalje najčešće obračunava i isplaćuje poslodavac, ali je zatim potražuje od HZZO-a.

Za radnika koji ima status invalida rada naknada u pravilu tereti poslodavca prvih sedam dana, a od osmog dana sredstva HZZO-a.

Kod pojedinih razloga naknada ide na teret HZZO-a ili državnog proračuna od prvog dana. To se, ovisno o zakonskim uvjetima, odnosi primjerice na:

• njegu oboljelog člana uže obitelji,
• bolest i komplikacije povezane s trudnoćom i porodom,
• priznatu ozljedu na radu ili profesionalnu bolest,
• izolaciju,
• transplantaciju tkiva ili organa u korist druge osobe i
• pratnju osigurane osobe na liječenje ili pregled.

Činjenica da je naknada na teret HZZO-a ne znači nužno da je HZZO izravno isplaćuje radniku. U brojnim slučajevima isplatu izvršava poslodavac, a zatim od HZZO-a traži povrat sredstava.

Koliko iznosi naknada plaće?

Visina naknade nije jednaka u svim slučajevima. Ovisi o razlogu bolovanja, osnovici, trajanju prethodnog osiguranja, kolektivnom ugovoru i tome na čiji se teret naknada isplaćuje.

Osnovicu za zaposlenike u pravilu čini prosječan iznos plaće isplaćen u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Naknada plaće u pravilu ne može biti niža od 70 posto utvrđene osnovice, ako posebnim propisom nije određeno drukčije. Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu mogu za razdoblje koje tereti poslodavca odrediti povoljniji iznos za zaposlenika.

Kada se naknada isplaćuje na teret HZZO-a, za puno radno vrijeme vrijede propisane granice:

• najniži mjesečni iznos iznosi 353,15 eura;
• najviši mjesečni iznos u slučajevima u kojima se primjenjuje ograničenje iznosi 995,45 eura.

Naknada u visini od 100 posto osnovice ostvaruje se u određenim slučajevima, među ostalim:

• zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
• zbog bolesti i komplikacija povezanih s trudnoćom i porodom,
• radi njege bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina,
• zbog transplantacije živog tkiva ili organa u korist druge osigurane osobe te
• u pojedinim slučajevima izolacije.

Kod priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti naknada od 100 posto osnovice nije ograničena uobičajenim najvišim iznosom HZZO-a.

Aktualni iznosi i detalji obračuna objavljeni su u odgovorima HZZO-a o naknadi plaće tijekom bolovanja.

Što je uvjet prethodnog osiguranja?

Za ostvarivanje pune naknade na teret HZZO-a osiguranik u pravilu mora imati najmanje:

• devet mjeseci neprekidnog osiguranja ili
• 12 mjeseci osiguranja s prekidima tijekom posljednje dvije godine.

Ako zaposlenik ne ispunjava taj uvjet, naknada za puno radno vrijeme iznosi 80 posto proračunske osnovice, odnosno 353,15 eura mjesečno.

Za pojedina prava mogu vrijediti posebne iznimke, zbog čega je u konkretnom slučaju dobro provjeriti obračun kod poslodavca ili HZZO-a.

Koliko traje bolovanje radi njege djeteta?

Trajanje i visina naknade ovise o dobi djeteta.

Za njegu bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina pravo na naknadu u pravilu traje najviše 60 dana za svaku utvrđenu bolest. Naknada iznosi 100 posto osnovice, uz primjenu propisanog najvišeg iznosa kada je on primjenjiv.

Za dijete od navršene sedme do 18. godine pravo u pravilu traje najviše 40 dana za svaku utvrđenu bolest, a naknada iznosi 70 posto osnovice.

Ako liječnik procijeni da zdravstveno stanje djeteta zahtijeva dulju njegu, o potrebnom trajanju može odlučivati liječničko povjerenstvo HZZO-a.

Za njegu djeteta starijeg od 18 godina, supružnika ili životnog partnera pravo u pravilu traje najviše 20 dana za svaku utvrđenu bolest. Takva se njega može odobriti u slučaju teškog zdravstvenog stanja člana obitelji.

Morate li poslodavcu otkriti dijagnozu?

Poslodavac nema opće pravo zahtijevati vašu dijagnozu, detaljnu medicinsku dokumentaciju ili podatke o provedenom liječenju.

Potrebno mu je dostaviti podatke i dokumentaciju kojima dokazujete opravdanu odsutnost i njezino očekivano trajanje. Zdravstveni podaci zaposlenika pripadaju posebno zaštićenoj kategoriji osobnih podataka te se smiju obrađivati samo u zakonom dopuštenom opsegu.

Poslodavac može raspolagati informacijama koje su mu potrebne za vođenje evidencije radnog vremena, organizaciju rada, obračun naknade i ostvarivanje drugih zakonskih prava i obveza.

Što smijete raditi tijekom bolovanja?

Bolovanje je namijenjeno liječenju i oporavku. Zaposlenik se zato mora pridržavati liječničkih uputa i ponašati se na način koji ne ometa liječenje niti produljuje privremenu nesposobnost za rad.

To ne znači da svaka osoba na bolovanju mora cijelo vrijeme provoditi u krevetu ili stanu. Dopuštene aktivnosti ovise o bolesti, zdravstvenom stanju i liječničkim preporukama.

Primjerice, šetnja može biti prihvatljiva kod nekih zdravstvenih stanja, ali ne i kod svih. Isto vrijedi za odlazak u trgovinu, posjete, rekreaciju ili boravak izvan mjesta prebivališta.

Ako niste sigurni je li određena aktivnost dopuštena, zatražite jasno objašnjenje svog liječnika. Po mogućnosti se pobrinite da preporuke budu evidentirane u medicinskoj dokumentaciji.

Smijete li putovati tijekom bolovanja?

Putovanje tijekom bolovanja nije automatski zabranjeno, ali mora biti usklađeno sa svrhom liječenja i uputama liječnika.

Prije odlaska iz mjesta prebivališta, a posebno prije putovanja u inozemstvo, obavezno se savjetujte s izabranim liječnikom i provjerite može li putovanje utjecati na vaše liječenje, kontrolni pregled ili mogući nadzor.

Samovoljno putovanje koje nije u skladu s medicinskim uputama može izazvati sumnju u zlouporabu bolovanja i dovesti do gubitka prava na naknadu ili drugih posljedica.

Godišnji odmor i bolovanje nisu isto pravo. Bolovanje je namijenjeno oporavku, a ne zamjeni za godišnji odmor.

Može li poslodavac kontrolirati zaposlenika na bolovanju?

HZZO provodi nadzor i kontrolu opravdanosti bolovanja. Ovlaštene osobe HZZO-a mogu zaključiti bolovanje ako utvrde da više ne postoje medicinske indikacije za njegov nastavak.

Poslodavac također može od HZZO-a zatražiti kontrolu opravdanosti bolovanja zaposlenika. Pritom mora poštovati radnopravne propise, privatnost zaposlenika i pravila zaštite osobnih podataka.

Sama činjenica da je zaposlenik viđen izvan kuće nije automatski dokaz zlouporabe. Važno je je li konkretna aktivnost bila u skladu sa zdravstvenim stanjem i liječničkim uputama.

Kada zaposlenik može izgubiti pravo na naknadu?

Pravo na naknadu može biti uskraćeno ili obustavljeno ako osiguranik, među ostalim:

• namjerno sprječava ozdravljenje,
• ne pridržava se uputa za liječenje,
• bez opravdanog razloga ne odazove se na liječnički pregled ili kontrolu,
• za vrijeme bolovanja obavlja posao,
• bez dopuštenja izabranog liječnika otputuje iz mjesta prebivališta ili boravišta ili
• na drugi način zloupotrebljava pravo na bolovanje.

Osim gubitka naknade, zlouporaba bolovanja može predstavljati povredu obveze iz radnog odnosa. Ovisno o težini i okolnostima, posljedica može biti i otkaz ugovora o radu.

Može li zaposlenik dobiti otkaz za vrijeme bolovanja?

Sama privremena nesposobnost za rad nije opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

Međutim, bolovanje radnika ne štiti automatski od svakog otkaza. Poslodavac može otkazati ugovor ako postoji drugi zakonski opravdan razlog, primjerice poslovno uvjetovani razlog, skrivljeno ponašanje radnika ili osobno uvjetovani razlog koji nije sama privremena bolest.

Posebna zaštita vrijedi za radnika koji je privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Za vrijeme takve privremene nesposobnosti poslodavac mu, uz zakonom propisane iznimke, ne smije otkazati ugovor o radu.

Ako smatrate da je otkaz povezan s vašim zdravstvenim stanjem ili korištenjem zakonitog prava na bolovanje, brzo potražite stručnu pomoć. Rokovi za traženje zaštite prava iz radnog odnosa vrlo su kratki.

Najčešća pitanja o bolovanju

Je li bolovanje uvijek plaćeno 70 posto?

Ne. Sedamdeset posto osnovice opće je najniže pravilo za brojne slučajeve, ali visina može biti povoljnija prema kolektivnom ugovoru, pravilniku ili ugovoru o radu. U određenim slučajevima naknada iznosi 100 posto osnovice.

Ide li bolovanje nakon 42 dana automatski na teret HZZO-a?

Kod uobičajene bolesti ili ozljede naknada u pravilu tereti sredstva HZZO-a od 43. dana. Poslodavac je najčešće i dalje isplaćuje zaposleniku, a potom traži povrat od HZZO-a.

Može li liječnik zaključiti bolovanje bez pristanka zaposlenika?

Može. O početku i završetku bolovanja odlučuje izabrani liječnik na temelju zdravstvenog stanja i medicinske indikacije. Ako se ne slažete s njegovom odlukom, možete zatražiti izdavanje rješenja HZZO-a.

Smijem li raditi od kuće dok sam na bolovanju?

Ne biste trebali obavljati posao dok vam je utvrđena privremena nesposobnost za rad. To vrijedi i za rad od kuće. Ako ste sposobni raditi, potrebno je urediti završetak bolovanja ili drugo odgovarajuće rješenje.

Moram li poslodavcu reći od čega bolujem?

U pravilu ne morate otkriti dijagnozu. Poslodavcu trebate dostaviti informacije i dokaz o opravdanoj odsutnosti koji su mu potrebni za ostvarivanje njegovih zakonskih obveza.

Mogu li dati otkaz dok sam na bolovanju?

Da. Zaposlenik može redovito otkazati ugovor o radu i za vrijeme bolovanja. Za računanje otkaznog roka i datum prestanka radnog odnosa treba provjeriti ugovor, kolektivni ugovor i primjenjive zakonske odredbe.

Najvažnije ukratko

Kada se razbolite, što prije obavijestite poslodavca i javite se izabranom liječniku. Poslodavcu u propisanom roku dostavite potrebnu potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad.

Tijekom bolovanja pridržavajte se liječničkih uputa, odazivajte se na preglede i nemojte obavljati posao. Prije putovanja ili aktivnosti za koje niste sigurni jesu li dopuštene zatražite mišljenje liječnika.

Visina naknade i osoba koja snosi njezin trošak ovise o razlogu i trajanju bolovanja. Za uobičajenu bolest ili ozljedu trošak naknade u pravilu snosi poslodavac prvih 42 dana, a od 43. dana HZZO.

Budući da se pravila i novčani iznosi mogu mijenjati, za informacije o konkretnom slučaju provjerite službenu stranicu HZZO-a, obratite se svom poslodavcu, računovodstvu, sindikatu ili stručnjaku za radno pravo.