Hrvatsko tržište rada već se godinama suočava s nedostatkom radnika. Problem je posebno izražen u turizmu i ugostiteljstvu, građevinarstvu, zdravstvu, prometu, proizvodnji te različitim obrtničkim zanimanjima.

Potražnja se pritom razlikuje od županije do županije. Zanimanje koje je izrazito deficitarno u Istri ili Dalmaciji ne mora imati jednak status u Zagrebu, Slavoniji ili sjevernoj Hrvatskoj. Zato Hrvatski zavod za zapošljavanje svoje preporuke priprema prema lokalnim potrebama tržišta rada.

Podaci HZZ-a pokazuju da su poslodavci samo tijekom srpnja 2026. prijavili potrebu za više od 18.000 radnika. (HZZ – Mjesečni statistički bilten za srpanj 2026.)

Koja zanimanja trenutačno nude najviše prilika?

1. Ugostiteljska i turistička zanimanja

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj, ali i sektor u kojem poslodavci redovito teško pronalaze dovoljan broj radnika. Najviše se traže:

• konobari,
• kuhari,
• pomoćni kuhari,
• slastičari,
• recepcionari,
• sobarice,
• čistači,
• hotelsko osoblje,
• radnici u pripremi i posluživanju hrane.

Potražnja je posebno velika prije i tijekom turističke sezone na Jadranu. Na HZZ-ovu portalu za sezonske poslove redovito se objavljuju oglasi za konobare, kuhare, pomoćne radnike u kuhinji i drugo ugostiteljsko osoblje. (HZZ – Sezonski poslovi)

Glavni razlozi nedostatka radnika uključuju sezonski karakter posla, rad vikendima i praznicima, podijeljeno radno vrijeme, visoke troškove stanovanja u turističkim mjestima te fizičku zahtjevnost posla.

Kandidati prije prihvaćanja ponude trebaju provjeriti iznos plaće, raspored rada, broj slobodnih dana te osigurava li poslodavac smještaj i prehranu.

2. Građevinska zanimanja

Građevinske tvrtke traže radnike različitih razina iskustva i obrazovanja. Među najpotrebnijima su:

• zidari,
• tesari,
• armirači,
• fasaderi,
• krovopokrivači,
• keramičari,
• soboslikari,
• vodoinstalateri,
• rukovatelji građevinskim strojevima,
• građevinski tehničari i inženjeri.

Nedostatak radnika povezan je s velikim brojem građevinskih projekata, obnovom infrastrukture, stambenom izgradnjom i odlaskom dijela iskusnih radnika u druge države Europske unije.

Kod obrtničkih zanimanja formalno visoko obrazovanje najčešće nije potrebno, ali poslodavci cijene praktično iskustvo, samostalnost, pouzdanost i poznavanje stručnih postupaka. Kvalificirani majstori zato često imaju dobru pregovaračku poziciju pri dogovaranju plaće i drugih uvjeta rada.

3. Zdravstveni i socijalni radnici

Nedostatak zaposlenih sve je izraženiji i u zdravstvu te socijalnoj skrbi. Traže se:

• liječnici,
• medicinske sestre i tehničari,
• magistri sestrinstva,
• farmaceuti,
• fizioterapeuti,
• logopedi,
• rehabilitatori,
• njegovatelji,
• socijalni radnici.

Starenje stanovništva povećava potrebu za zdravstvenim uslugama, dugotrajnom skrbi i pomoći starijim osobama. Istodobno dio zdravstvenih radnika odlazi u inozemstvo ili prelazi u privatni sektor.

Za većinu zdravstvenih zanimanja potrebni su odgovarajuće obrazovanje, stručni ispit i, ovisno o radnom mjestu, odobrenje za samostalan rad. Međutim, postoje i poslovi poput njegovatelja za koje se kandidati mogu osposobiti kroz kraće obrazovne programe.

4. Vozači i logistički radnici

Prometni i logistički sektor suočava se s trajnim nedostatkom kvalificiranih vozača. Poslodavci najčešće traže:

• vozače teretnih vozila,
• vozače autobusa,
• dostavljače,
• skladištare,
• viličariste,
• dispečere,
• organizatore prijevoza,
• stručnjake za logistiku.

Za profesionalne vozače potrebne su odgovarajuće kategorije vozačke dozvole i druge propisane kvalifikacije. Osim stručnih uvjeta, poslodavci očekuju odgovornost, pouzdanost i spremnost na prilagodljivo radno vrijeme ili višednevna putovanja.

Rast internetske trgovine i dostavnih usluga dodatno povećava potrebu za zaposlenicima u skladištima, distribucijskim centrima i dostavi.

5. Obrtnička i tehnička zanimanja

Na hrvatskom tržištu rada posebno nedostaju kvalificirani majstori i tehnički stručnjaci. Među često traženim zanimanjima nalaze se:

• električari,
• elektroinstalateri,
• vodoinstalateri,
• instalateri grijanja i klimatizacije,
• bravari,
• zavarivači,
• automehaničari,
• CNC operateri,
• tokari,
• alatničari,
• serviseri industrijskih strojeva.

Riječ je o poslovima za koje su potrebna konkretna praktična znanja koja nije moguće brzo steći. Dodatni problem predstavlja odlazak starijih majstora u mirovinu, dok se premalo mladih odlučuje za pojedine strukovne programe.

Kandidat koji stekne traženu kvalifikaciju i praktično iskustvo može birati između rada kod poslodavca, rada na projektima ili pokretanja vlastitog obrta.

6. Proizvodni radnici

Proizvodne tvrtke traže zaposlenike za jednostavne poslove, ali i specijalizirane radnike koji mogu upravljati suvremenom opremom. Potražnja postoji za:

• radnicima na proizvodnoj liniji,
• operaterima strojeva,
• monterima,
• skladišnim radnicima,
• kontrolorima kvalitete,
• tehničarima održavanja,
• inženjerima strojarstva i elektrotehnike.

Kod ovih poslova često nije problem samo broj dostupnih kandidata, nego i nedostatak potrebnih vještina. Iskustvo s CNC strojevima, automatiziranim sustavima, industrijskom elektronikom ili kontrolom kvalitete može znatno povećati vrijednost kandidata na tržištu rada.

7. Odgojno-obrazovni stručnjaci

U pojedinim dijelovima Hrvatske nedostaju i zaposlenici u obrazovanju, osobito:

• učitelji matematike, fizike, kemije i informatike,
• nastavnici stručnih predmeta,
• odgojitelji,
• logopedi,
• edukacijski rehabilitatori,
• pedagozi.

Nedostatak je često izraženiji u manjim sredinama, na otocima i u područjima udaljenima od velikih gradova. Kandidati koji su spremni na preseljenje ili svakodnevno putovanje mogu zato imati veći izbor radnih mjesta.

Među deset deficitarnih studija na nacionalnoj razini za 2026. HZZ navodi medicinu, farmaciju, elektrotehniku, računarstvo, strojarstvo, građevinarstvo, matematiku, fiziku, logopediju i rehabilitaciju. (HZZ – Deficitarni studiji za 2026.)

8. Informatički i inženjerski stručnjaci

Poslodavci i dalje traže stručnjake s naprednim tehničkim i digitalnim znanjima, među kojima su:

• programeri,
• stručnjaci za kibernetičku sigurnost,
• sistemski administratori,
• podatkovni analitičari,
• inženjeri elektrotehnike,
• inženjeri strojarstva,
• građevinski inženjeri.

Ipak, nije svako radno mjesto u IT sektoru automatski deficitarno. Najveću prednost imaju kandidati s praktičnim iskustvom, specijaliziranim znanjima i sposobnošću rada na konkretnim projektima.

Upravo su računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo i građevinarstvo uvršteni među nacionalno deficitarne studije za 2026. godinu.

Zašto u Hrvatskoj nedostaje radnika?

Na nedostatak kadra istodobno utječe više čimbenika:

• starenje stanovništva,
• odlazak radnika u druge države,
• premalo učenika u pojedinim strukovnim programima,
• sezonska potražnja u turizmu,
• neusklađenost obrazovanja s potrebama poslodavaca,
• plaće i uvjeti rada koji nisu dovoljno privlačni,
• manjak praktičnog iskustva i specifičnih kvalifikacija,
• velike regionalne razlike u ponudi i potražnji.

Hrvatska zato nedostatak domaće radne snage sve češće nadoknađuje zapošljavanjem stranih radnika. To je posebno vidljivo u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, dostavi, prometu i proizvodnji.

Što deficitarno zanimanje znači za tražitelja posla?

Ako je određeno zanimanje deficitarno, to znači da na tržištu nema dovoljno kandidata koji ispunjavaju potrebe poslodavaca. Za tražitelje posla to može donijeti:

• veći broj oglasa,
• manje konkurencije,
• brže zapošljavanje,
• bolje mogućnosti pregovaranja,
• dostupne stipendije ili financiranje obrazovanja,
• veću sigurnost zaposlenja.

Ipak, velika potražnja ne jamči automatski dobru plaću i kvalitetne uvjete rada. Kandidati trebaju usporediti više ponuda i provjeriti cjelokupne uvjete, a ne samo iznos naveden u oglasu.

Provjerite potražnju u svojoj županiji

HZZ svoje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i stipendiranje izrađuje prema potrebama lokalnih tržišta rada. Preporuke pokazuju za koje bi obrazovne programe na pojedinom području trebalo povećati broj učenika ili studenata, a za koje smanjiti upisne kvote. (HZZ – Preporuke za obrazovnu upisnu politiku)

Prije prekvalifikacije ili odabira obrazovanja zato provjerite kakva je potražnja upravo u županiji u kojoj želite raditi. U obzir uzmite i mogućnost preseljenja, sezonskog rada ili zapošljavanja u susjednoj regiji.

Kako povećati mogućnosti zapošljavanja?

Ako želite raditi u traženom zanimanju, razmotrite:

• završavanje programa prekvalifikacije,
• korištenje vaučera za obrazovanje,
• polaganje stručnog ili majstorskog ispita,
• stjecanje potrebne licence,
• učenje stranih jezika,
• razvoj digitalnih vještina,
• obavljanje stručne prakse,
• dobivanje vozačke dozvole odgovarajuće kategorije.

HZZ na portalu za razvoj karijere nudi informacije o obrazovnim programima, vaučerima, planiranju karijere i osobinama koje poslodavci traže. (HZZ – Razvoj karijere)

Zaključak

Najviše prilika za zapošljavanje u Hrvatskoj imaju kandidati u ugostiteljstvu, građevinarstvu, zdravstvu, prometu, proizvodnji te obrtničkim i tehničkim zanimanjima. Dobre dugoročne mogućnosti postoje i za pojedine obrazovne, inženjerske i IT stručnjake.

Nedostatak radnika kandidatima daje veći izbor, ali dobra odluka zahtijeva više od pronalaska traženog zanimanja. Važno je provjeriti plaću, radno vrijeme, sigurnost zaposlenja, mogućnosti napredovanja i stvarne potrebe tržišta u željenoj regiji.

Pratite aktualne oglase na portalu OglasiPosao.net, usporedite ponude različitih poslodavaca i prilagodite životopis radnom mjestu za koje se prijavljujete. Tražene vještine, praktično iskustvo i spremnost na dodatno obrazovanje mogu vam znatno olakšati put do novog posla.